Najčešća pitanja i odgovori

By 0 Comment

 

Vaša pitanja – naši odgovori

OPĆENITA PITANJA

Zašto Pametno?

Nastali smo iz inicijative “Za pametne ljude i pametan grad“, koja je u gradu Splitu svojim programom gradske politike promovirala koncept ‘Smart City’ (‘Pametan grad’). Radi se o konceptu cjelovitih i održivih gradova koji su široko prihvaćeni u Europi i svijetu, a koji modeliraju gradove budućnosti kao moderne, otvorene, održive te ekološki i društveno osviještene. Uz to, EU svoje razvojne politike temelji upravo na održivom, uključivom i pametnom rastu, a mi vjerujemo da i Hrvatska treba slijediti te trendove. Budući da smo na lokalnoj razini bili vrlo uspješni i prepoznati, zadržali smo ime i na nacionalnoj razini. Kao politička stranka, osmišljavamo i predlažemo pametna rješenja za cijelo društvo. Nudimo pametne javne politike, koje će, kroz reforme, poboljšati standard i kvalitetu života građana Hrvatske te dovršiti tranziciju prema otvorenom tržišnom gospodarstvu i građanskom društvu. Naša vizija je izgradnja moderne, otvorene, tolerantne, građanske i gospodarski razvijene Hrvatske, temeljene na obrazovanju i radu.

Kome ste bliži ideološki, lijevom ili desnom bloku?

Ekonomski smo liberalni, zalažemo se za ustavne vrijednosti tržišne i poduzetničke slobode, rasterećenje uvjeta poslovanja, kao i za stabilne javne financije i fiskalnu odgovornost. Istovremeno, vjerujemo da su univerzalna dostupnost školstva i zdravstva svakom građaninu civilizacijski doseg koji treba štititi, bez kojega nema budućnosti i jedina je šansa da se razvijamo. Zalažemo se za građanske slobode i dosegnute civilizacijske vrijednosti razvijenog svijeta.

S kim ćete koalirati nakon izbora, ako uđete u Sabor?

HDZ i Most su nam proteklih mjeseci pokazali koliko nisko naša zemlja može pasti u nepoštivanju ljudskih prava, zakona, demokratskih procedura… i oni, ni s tim, ni svjetonazorski nikako ne mogu biti naš izbor. Što se tiče lijeve koalicije, i njihovo koketiranje s opravdanjima ratnih zločina u posljednje vrijeme je vrlo zabrinjavajuće. Svojim nečinjenjem su i oni pomogli razvoju netrpeljivosti u društvu, ali i neradom u mnogim drugim područjima. Tako da bi i suradnja s njima ovisila o brojnim promjenama u njihovom dosadašnjem ponašanju, za koje trenutačno nismo sigurni da su ih u stanju provesti. Kod lijeve koalicije vladaju isti politički modeli u upravljanju državom, kao i u HDZ-ovoj. Kada vidimo da to nastoje promijeniti, da su ljudi koje predlažu za upravljanje državom dokazano vjerodostojni, odgovorni, bez mrlja iz prošlosti i sudjelovanja u političkim trgovinama, korupciji, klijentelizmu i sličnom, onda možemo razgovarati.

Kako ćete uvjeriti birače da glasanje za vas nije bacanje glasova?

Građani više ne vjeruju potrošenim političkim modelima, što se vidjelo i na prošlim izborima. Glas za Pametno je glas za održavanje obećanja. Kako se to očituje? Izlaganjem naših vrijednosti i programa, mjera i akcija koje ćemo poduzeti za realizaciju programa, ako osvojimo mandate. Prije svega, transparentnom politikom prema drugim strankama jer biračima nudimo vjerodostojnost. Naša politika je oduvijek bila takva – od našeg rada u gradskom vijeću Splita, preko prošlih parlamentarnih izbora, do sadašnjih predizbornih dogovora. Glas za političare koji su se dosad izmjenjivali na vlasti je, pak, stvarno izgubljen glas, jer će oni i dalje zastupati i provoditi dokazano neuspješne i neučinkovite politike koje pogoduju uskim krugovima stranački i klijentelistički umreženih pojedinaca i skupina. Ako napokon ne želite više glasati samo protiv, odnosno za manje zlo, nego želite glasati za odgovorno i vjerodostojno političko djelovanje, kroz razrađene ideje i mjere za društveni i ekonomski razvoj Hrvatske – onda je Pametno Vaš pravi izbor.

Koliko imate članova?

Mlada smo, ali najbrže rastuća stranka i broj članova nam svakodnevno raste. Primamo veliki broj zahtjeva za učlanjenje iz svih dijelova Hrvatske, a sa svakim potencijalnim članom razgovaramo o svjetonazorskim i programskim pitanjima.

 

EKONOMSKA PITANJA

Kako ćete poduzetnike osloboditi prekomjerne birokracije?

Vjerujemo da se u Hrvatskoj može stvoriti mnogo prilika za rad, za stvaranje vrijednosti i za veću kvalitetu života. Zato je naša misija rasteretiti gospodarstvo jer znamo da poduzetnička inicijativa donosi najbolja rješenja. Zato ćemo maknuti što više prepreka slobodi poslovanja, stvaranju novih radnih mjesta, inovacijama i pristupu novim poslovnim modelima. Želimo da gospodarstvenici i građani što manje vremena i novca troše na administraciju i regulaciju.

Zalažemo se da Vlada pri uredu premijera formira poseban – Ured za pametnu regulativu, koji će nadležne institucije usmjeravati prema obaveznom smanjenju administrativnog opterećenja i uklanjanju prepreka poslovanju i tržišnoj konkurenciji. Pri Uredu će se uspostaviti interaktivni web portal za prijavu prepreka slobodi poslovanja. Najvažnije nam je surađivati s građanima i tražit ćemo od njih da nam prijave prepreke u slobodi poslovanja. Detaljna razrada se nalazi u našem programu na www.pametno.org.

Koji su za vas projekti od nacionalne važnosti? 

1. Od nacionalne je važnosti postaviti obrazovanje i kurikularnu reformu kao prioritet društvenih promjena.
2. Odmah je potrebno pokrenuti regulatornu reformu za rasterećenje gospodarstva i osloboditi poduzetničku inicijativu i kapacitete za politike pametne specijalizacije;
3. početi snažnu depolitizaciju pravosuđa i cijelog javnog sektora
4. početi projekt teritorijalnog preustroja te
5. proces pronatalitetne politike, s obzirom da se radi o učincima koji će biti vidljivi tek na dugi rok.
To je pet najvažnijih i najhitnijih nacionalnih projekata. Također, ističemo važnost uspostavljanja energetske
neovisnosti Hrvatske, uravnoteženja mirovinskog sustava te poticanja ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

Gdje vidite potencijale EU fondova?

Potrebno je ubrzati daljnje jačanje kapaciteta za upravljanje EU projektima. Prioritete za projekte financirane iz EU fondova vidimo u sljedećim područjima javnih politika: jačanje kvalitete administrativnih kapaciteta za deregulaciju poslovnog okruženja i regulatornu reformu poslovne klime, odnosno digitalizaciju, poticanje istraživanja, razvoja i inovacija, poticanje razvoja digitalnih vještina, digitalne ekonomije i cjeloživotnog razvoja tržišnih vještina, poticanje investicija u širokopojasni internet i digitalne veze, poticanje razvoja pametnih gradova, poticanje energetske učinkovitosti, poticanje tržišno održive poljoprivrede, razvoj željezničke infrastrukture i dr.

Kakav je vaš stav o Zakonu o radu, treba li ga još dodatno liberalizirati prema savjetima HUP-a i ostalih ili treba raditi na zaštiti radnika?

Zakon o radu je do sada djelomično liberaliziran te treba stabilizirati, a zatim i analizirati učinke njegove primjene. Potrebno je uz to i dodatno olakšati radno zakonodavstvo kako bi se potaknula lakša zapošljavanja i fleksibilni oblici rada. Svrha reforme tržišta rada je potaknuti stvaranje slobodnijih tržišnih uvjeta za veće zapošljavanje, koji omogućuju brže prilagodbe poslovanja, uz jamstvo adekvatnih naknada nezaposlenima i aktivne mjere poticanja zapošljavanja. Bitno je uvesti modele i politike (kao na primjer model fleksigurnosti) na tržište rada, koje preporučuje Europska unija za sve države članice, kako bi se poticalo zaposlenost i jačalo konkurentnost gospodarstva, uz očuvanje socijalne sigurnosti kroz adekvatne naknade onima koji aktivno traže posao.

Kakav je vaš stav o privatizacijama državnih tvrtki?

Državno vlasništvo je ključno samo u slučajevima prirodnog monopola i javnog dobra, dok u ostalim slučajevima država ne treba utjecati na funkcioniranje tržišta kroz vlasništvo, nego to može puno efikasnije činiti kroz regulatorne i administrativne postupke. Privatizaciju treba poticati tamo gdje će ona dovesti do jačanja konkurentnosti industrija i sektora u kojima subjekt privatizacije djeluje na tržištu. Država treba zadržati vlasništvo nad infrastrukturom (vodovodi, šume, željezničke pruge, naftovodi, plinovodi, telekomunikacijski kanali, električna mreža), ali ne postoji racionalan razlog da se usluga, koja se obavlja na toj infrastrukturi, ne otvori i ostalim sudionicima na tržištu. Tvrtke koje pružaju uslugu na javnoj infrastrukturi, kao i tvrtke za koje postoji ekonomski i javni interes da se natječu na tržištu, treba privatizirati. Zadržavanje državnih tvrtki u konkurentnim sektorima stvara oportunitetne troškove, odnosno troškove propuštenih prilika, koje bi privatni sektor uspješnije realizirao i ponudio kvalitetniji proizvod ili uslugu po povoljnijoj cijeni na tržištu.

Sam proces donošenja odluke o privatizaciji mora biti proveden prema jasnim i transparentnim kriterijima, oslobođen svakog političkog i partikularnog stranačkog interesa jer državno vlasništvo nije plijen vladajućih stranaka, nego je vlasništvo svih hrvatskih građana. Pritom, treba voditi računa da je svaka tvrtka specifična i, prije donošenja odluke o privatizaciji, potrebno je za svaku tvrtku posebno provesti dubinsku analizu, koja će uzeti u obzir socijalni aspekt, trenutne odnose na tržištu, potencijal rasta i razvoja te interes građana. Perspektiva interesa građana je osobito važna, jer dostupnije, raznovrsnije, kvalitetnije i jeftinije usluge su u interesu svih građana, a za ostvarivanje toga cilja nema bolje metode od natjecateljske slobode na tržištu, uz jasnu regulatornu ulogu države.

Kakav je Vaš stav o procesu pretvorbe i privatizacije i mislite li da treba procesuirati sve nepravilnosti, uključujući zakonodavne i donositelje istih?

Sve nepravilnosti treba procesuirati, baš zato da se loši primjeri istaknu i uklone predrasude prema privatizaciji i
tržišnom gospodarstvu općenito.
Dosadašnje privatizacije često su rezultirale otkazima i uništavanjem tvrtki te je razumljivo negodovanje građana na
njenu najavu. Vlade su do sada posezale za privatizacijom kako bi smanjivale deficit državnog proračuna, odnosno
kako bi servisirale obveze prema javnom dugu. To je pogrešno. Privatizacija je ekonomski opravdana, ako je poduzeta
s ciljem ostvarivanja rasta i stvaranja dodane vrijednosti tvrtki i gospodarskom sektoru.
Najbolji način za procesuiranje svih nepravilnosti je razvoj pravne države, što predstavlja jednu od temeljnih
vrijednosti stranke Pametno.

Kakav je vaš stav o outsourcingu?

Ugovaranje pružanja javnih usluga s privatnim sektorom (outsourcing) ima izrazito važnu ulogu u jačanju konkurencije
u javnom sektoru, uz postavljanje jasnih minimalnih standarda kvalitete svake javne usluge. Outsourcing treba,
međutim, uvažavati i javni interes određene djelatnosti i treba ga primijeniti postupno, s punom socijalnom
osjetljivošću, posebno prema najranjivijim skupinama društva.

Što točno mislite napraviti da zaustavite uvoznički konglomerat koji je uništio seljake i proizvodnju?

Hrvatska poljoprivredna proizvodnja u nepovoljnom je položaju u odnosu na uvoznike poljoprivrednih proizvoda. Da bi
se to promijenilo, potrebno je djelovati u dva pravca. Prvi podrazumijeva razmjernu kontrolu ispravnosti i kvalitete
proizvoda koji se uvoze. Drugi se odnosi na uređivanje domaćih procesa. Domaći poljoprivredni proizvođači se mogu
udruživati, zbog jačanja pregovaračke pozicije prema otkupljivačima, prerađivačima i trgovcima. Oni, također,
trebaju unaprijediti svoje kanale prodaje, javne nabave, investicije, uređenost tržišta, provoditi nadzor, povezati
se s turizmom, uložiti u inovacije i razviti i proizvoditi proizvode veće dodane vrijednosti (zaštićeni proizvodi i
ekološki proizvodi). Drugim riječima, poljoprivrednici mogu početi rješavati svoje strukturne probleme i podići
svoju konkurentnost. Pritom je uloga države razvoj javnih servisa, koji će im administrativno olakšavati rad i
poticati upravo na ovakve promjene.
Hrvatska, također, ima mogućnost orijentacije na potpuno ekološku poljoprivrednu proizvodnju, za koju ima
fantastične preduvjete, a koja ima visoku dodanu vrijednost. To pitanje treba razmatrati kao stratešku orijentaciju
države.

Što mislite o Vladinom rješenju slučaja Franak?

Problem slučaja Franak riješila je bivša Vlada, uz jednoglasnu podršku parlamenta. Premda bi se dalo diskutirati je
li bilo i boljih i pravednijih rješenja, sada je to prošlost. Ljudi koji su konvertirali kredite iz franka u druge
valute su problem riješili i za njih je ovo završena priča.
Ali ovaj problem će još neko vrijeme biti predmet rasprave u društvu. Europska komisija je pokrenula proces protiv
Hrvatske zbog konverzije kredita, i spekulira se o kaznama raznih iznosa. Zadatak sljedeće Vlade je da ospori
argumente Europske komisije te brani Zakon donesen u Saboru i spriječi financijsku kaznu. Ako se ta kazna ipak
dogodi, tada treba naći mehanizam da posljedice ne snosi ni proračun ni hrvatski građani. Jedno od mogućih rješenja
je stvaranje posebnog fonda za rješavanje financijski rizičnih situacija.
Jedna od lekcija koju smo naučili iz slučaja Franak je da cijelo društvo treba biti odgovornije prema svojim
financijskim obavezama, s jedne strane građani, a s druge banke koje plasiraju rizične proizvode. Zato je Hrvatska
narodna banka sada aktivnija u anticipiranju i rješavanju ovakvih problema te se uključila u nacionalni projekt
financijske pismenosti i financijskog obrazovanja, koji će dugoročno biti koristan za sve sudionike.

Kako biste vi riješili problem blokiranih (preko 300 tisuća građana je u blokadi)?

Pravosuđe mora jasno razdvojiti građane koji su blokirani zbog sudjelovanja u nezakonitim poslovima od građana koji
su blokirani zbog preniskih prihoda u odnosu na troškove života. Socijalno ugroženim građanima potrebno je omogućiti
reprogramiranje ili otpis dijela ili cijelog duga. Ostalima treba omogućiti već uvedeni institut osobnog bankrota.
Trebaju se ispitati razlozi za veoma mali broj pokrenutih osobnih bankrota (oko 400). Također je potrebno stalno
provoditi financijsko opismenjavanje građana, kako bi se smanjili rizici građana od financijskih prevara i vlastitih
pogrešnih procjena te povećala financijska odgovornost. U Zakon o osobnom stečaju uveli bi institut malog stečaja za
dugove do 30.000 kuna. Uveli bi dužničko-vjerovničku inspekciju, kojoj će se mali dužnici do 30.000 kuna moći
obratiti bez plaćanja troškova, radi upute o zaštiti svojih prava.

ENERGETSKA POLITIKA

Imate li u planu donošenje dugoročne strategije energetskog razvoja Hrvatske?

Da, paralelno s kratkoročnim sređivanjem postojećeg stanja i osiguranja preduvjeta da se što brže otvori prostor za
nove investicije. Energetika je strateški bitan sektor za Hrvatsku i ima veliki investicijski potencijal. Energetika
se treba razvijati primarno u tržišnom smjeru, sukladno EU pravilima, a u Strategiji bismo naglasak stavili na
obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Sigurnost i diverzifikacija dobavnih pravaca je nacionalni
interes. U svemu tome, ključna je potpuna depolitizacija tog sektora, smanjenje državne kontrole i uređenje mrežnih
djelatnosti, da budu pravi i efikasni servis tržišnim djelatnostima.

Kakav je vaš stav prema projektu TE Plomin C? Europska Komisija je izjavila kako se radi o nedopuštenoj državnoj potpori, dok glavni investitor Marubeni navodi kako neće odustati od projekta? Kako vidite budućnost ovog projekta?

Plomin C je propala priča, davno prije nego što je EK donijela takvu odluku, jer tko se imalo razumije u EU
regulativu, to je bilo izvjesno. S druge strane, u prihvatljivom tržišnom modelu, za termoelektrane na ugljen je
danas u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, praktički nemoguće pronaći poslovni model koji bi osigurao financiranje i
isplativost projekta. Obnovljivi izvori energije i plin su jedina opcija, iako i takve opcije danas teško mogu proći
u čisto tržišnim uvjetima. Ali, srednjoročno i dugoročno tu nema dileme.

Kakav je vaš stav prema nastavku arbitraže INA-Mol? Kako ćete postupiti prema pronalasku rješenja?

Arbitraža se nastavlja sa svrhom definiranja kvalitetnog partnerstva države i privatnog vlasnika.

Planirate li ustrojiti posebno ministarstvo koje će se baviti samo pitanjima energetike? U protivnom, kako ćete osigurati koordinaciju ministarstva gospodarstva, ministarstva zaštite okoliša, i ministarstva graditeljstva, od kojih se svako djelomično bavi pitanjima energetike?

Mislimo da energetiku treba ostaviti u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, a kroz vertikalnu i horizontalnu
koordinaciju svih sudionika u energetskoj politici i provođenje energetskih politika, treba osigurati učinkovitost
takvog sustava, kroz jačanje stručnih kapaciteta te uspostavu jasnih kontrolnih mehanizama. Druga ministarstva, koja
su u određenim dijelovima nadležna za regulatorni okvir i operativno provođenje energetske politike, moraju taj dio
provoditi u uskoj koordinaciji s Ministarstvom gospodarstva. Dakle, umjesto raznih preslagivanja ministarstava, puno
je važnije podići na višu razinu međuresornu koordinaciju u svim strateškim sektorima, pa tako i u energetici.
Bilo bi nelogično da jedno ministarstvo istovremeno vodi i odlučuje (direktno ili indirektno) o nekoj investiciji,
procjenjuje utjecaj na okoliš, donosi prostorne planove i izdaje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole. Takvu
smo situaciju imali u prošlosti, kada je postojalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva. U takvom sustavu ne postoje kontrolni mehanizmi te ovakva organizacija ne postoji u nijednoj
razvijenoj zemlji.

Hoćete li podržati nastavak projekta LNG Terminala na otoku Krku?

Projekt LNG terminala podržavamo jer on osigurava diverzifikaciju pravaca opskrbe energentima te predstavlja
prihvatljiv prijelaz prema čišćim izvorima energije. Naravno, preduvjet je da se projekt isplati u razumnom roku, a
za to je potrebno znatno šire tržište od hrvatskog.

Planirate li u energetsku politiku Hrvatske uključiti razvoj obnovljivih izvora energije i, ako da, kako vidite razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije?

Naravno. Obnovljivi izvori energije (OIE), uz energetsku učinkovitost, predstavljaju prioritet energetske politike
EU, nema razloga da tako ne bude i kod nas, pogotovo imajući u vidu komparativne prednosti koje ima Hrvatska. Naša
zemlja ima velik ‘vjetropotencijal’ i ‘insolaciju’, posebno na jugu zemlje, a vjetroelektrane i posebno solarne
elektrane su ključne tehnologije za proizvodnju električne energije u budućnosti. Dodatno, treba računati i na
neiskorišteni hidropotencijal za male i velike hidroelektrane na ekološki prihvatljivim lokacijama te biomasu i
geotermalnu energiju, ali je u tim tehnologijama realan energetski potencijal u Hrvatskoj ograničen. Za sve
tehnologije OIE još uvijek je potreban investicijski ili operativni poticaj zbog niskih cijena na tržištu električne
energije, tako da politiku poticaja za OIE treba nastaviti, u mjeri u kojoj Hrvatska to može priuštiti. Dugoročni
cilj u Hrvatskoj vidimo u 40% električne energije iz postojećih hidroelektrana, 40% iz drugih/novih OIE i 20% iz
plinskih elektrana.

POREZNA POLITIKA

Koje mjere predlažete za smanjivanje poreznog opterećenja investitora i poslovnog sektora?

Najvažnije je porezno rasterećenje rada i ulaganja kroz pojednostavljenje i poravnanje oporezivanja dohotka,
smanjenje poreza na dobit te značajno ukidanje i smanjivanje parafiskalnih nameta. Trenutna 40%-tna stopa poreza na
dohodak na vrlo niski prag guši poduzetničku inicijativu srednje klase i rastućih sektora, poput IT sektora.
Zalagali bismo se za povećanje osobnog odbitka, uvođenje dvije stope poreza, umjesto sadašnje tri te značajnije
povećanje praga oporezivanja dohotka najvišom stopom. Također, zalagali bismo se za smanjenje stope poreza na dobit
na 15%. Planiramo i ukidanje predujma poreza na dobit. Bitno je provesti temeljito administrativno rasterećenje
poduzetnika temeljem raznih poreznih obveza koje treba pojednostaviti i digitalizirati (pogotovo glede obrazaca).
Smatramo izuzetno važnim učiniti poreznu upravu prijateljskim servisom za poštene platiše poreza, uz inspekcije koje
savjetuju, umjesto čestih primjera arbitrarnog postupanja i kažnjavanja.

Planirate li provesti sveobuhvatnu poreznu reformu (PDV, dohodak, imovina) i u kojem roku?

Djelomično da, kao što smo naveli u prethodnom odgovoru. Porezna reforma bi se pripremala u prvoj godini do godini i
pol mandata s naglaskom na smanjenju oporezivanje dohotka i dobiti. Smanjenje PDV-a će biti usklađeno sa smanjenjem
javnog duga.

Ako ne, koje elemente poreznog sustava biste ipak mijenjali (porezna stopa, olakšice, razredi…)?

Porezna na dohodak i porez na dobit, kako je navedeno i u prethodna dva odgovora.

Hoćete li uvesti porez na nekretnine?

Jedan od ciljeva uvođenja poreza na nekretnine je staviti u funkciju nekretnine koje se ne koriste, u svrhu
gospodarskog razvitka. Za građane bi taj porez bio zamjena postojećeg sustava komunalnih naknada i ne bi trebao
predstavljati nikakav dodatan trošak. Ali, zbog nesređenih zemljišnih knjiga i drugih pravnih akata u ovom trenutku
je nemoguće obećati uvođenje ovog poreza. RH u svom izvješću Europskoj komisiji ponavlja već više puta da će ga
uvesti sljedeće godine što nije realno.
Stav stranke Pametno je da treba najprije raditi na uređenju pravnih preduvjeta za uvođenje ovog poreza, a nakon
toga pokrenuti široku društvenu raspravu, uključujući najbolje stručnjake i uz pregled najboljih praksi drugih
zemalja, sve s ciljem uvođenja poreza na nekretnine koji će stimulirati stavljanje u funkciju nekorištenih
nekretnina (i objekata i zemljišta). Porez na nekretnine ne smije biti dodatni porez za građane, nego eventualno
samo moderna verzija postojeće komunalne naknade i ostalih oporezivanja nekretnina. Ovo se može ostvariti tek na
dulji rok, ne kraći od 5 godina, što je sadašnja procjena koja može biti korigirana.

Hoćete li nastaviti politiku smanjivanja/ukidanja parafiskalnih nameta?

S parafiskalnim rasterećenjima treba nastaviti još ambicioznije. Umjesto trenutnog vladinog cilja za parafiskalno
rasterećenje od 330 milijuna kuna godišnje (0,1% BDP-a), potrebno je rasterećenje od minimalno milijardu kuna (cca
0,3% BDP-a) svake godine godine. Treba zadržati samo ona neporezna davanja koja imaju strogo opravdani javni
interes, bez drugog adekvatnog izvora financiranja. Pored ukidanja i smanjenja postojećih opterećenja i prepreka,
bitno je i sprječavati uvođenje novih parafiskalnih i administrativnih opterećenja i prepreka poslovanju.

Razmatrate li daljnje porezne olakšice za nove poduzetnike?

Najbolji porezni sustav je jednostavan sustav koji poduzetnike tretira ravnopravno. Smatramo da je najispravnije
ukidanje svih poreznih olakšica i izuzetaka u sustavu poreza na dobit. Najbolji poticaj poduzetništvu je oslobođenje
poslovne klime i olakšanje uvjeta poslovanja. Za poticanje poduzetničke aktivnosti postoje subvencije koje treba
kontrolirati i evaluirati, a mi ćemo se posebno zalagati za poticanje istraživanja i razvoja.

JAVNA UPRAVA

Koje mjere predlažete za povećanje efikasnosti javne uprave?

Koraci za postizanje učinkovite javne uprave uključuju depolitizaciju i profesionalizaciju, uvođenje standarda
kvalitete, uvođenje javnog izbora i fleksibilnost u sustavu plaća, vrednovanje rada na temelju rezultata,
kompetencija i učinkovitosti u obavljanju radnih zadataka. Važno je povećanje efikasnosti, uz smanjenje birokratskih
viškova.
Depolitizacija uključuje ograničavanje imenovanja politički imenovanih dužnosnika samo na čelne ljude državnih
institucija i njihove zamjenike (npr. ministre i zamjenike ministara). Za ostale razine upravljanja (npr. ravnatelje
porezne uprave, carinske uprave, ravnatelje i načelnike uprava u ministarstvima, glavnog ravnatelja policije,
pomoćnike ravnatelja HZZO-a, HZMO-a i HZZ-a i slično) predlaže se da budu u statusu državnih službenika koje, nakon
provedenog javnog natječaja, imenuje Vlada na mandat od pet godina (mandat duži od političkog mandata). Radi
smanjivanja eventualnog neprimjerenog političkog utjecaja na proces izbora ovih službenika, predviđa se javna objava
rezultata natječaja (na internetskim stranicama) za sve kandidate. Profesionalizacija uključuje primjenu sustava
radne učinkovitosti, koja se temelji na unaprijed definiranim i mjerljivim ciljevima i rezultatima rada (npr. broj i
brzina riješenih administrativnih predmeta, broj i brzina izdanih dozvola, ukupne uštede temeljem administrativnog
rasterećenja i sl.).

Planirate li digitalizaciju javne uprave i u kojem roku?

Potrebno je nastaviti s razvojem državne informacijske infrastrukture. Vlada treba odlukom obvezati sve institucije
na potpunu digitalizaciju svih procesa do kraja 2019. godine, i to kroz obvezu razvoja i priključenja e-usluga u
državnu informacijsku infrastrukturu. Ako se neki proces ili procedura ne digitalizira, treba ih ukinuti. Treba se
poticati i primjena once-only načela. Dakle, državna tijela smiju isti podatak tražiti od korisnika samo jednom
(once-only), odnosno podatke interoperabilno razmjenjivati i povlačiti iz registara među pojedinim institucijama.
Već postoji zakonsko rješenje koje ide u tom smjeru, a važno ga je provesti i time znatno rasteretiti građane i
gospodarstvo različitih duplicirajućih obaveza dostave podataka.

Hoćete li nastaviti implementirati postojeću strategiju e-Hrvatska 2020 ili ćete je, pak, revidirati?

Strategija e-Hrvatska 2020 je dobar temelj. Postoji prostor za poboljšanja, prije svega oko obaveze sveobuhvatne
digitalizacije cijele države.

Kojim mjerama ćete motivirati najbolje kadrove da ostanu u sustavu, a kako ćete riješiti problem loših zaposlenika u sustavu državne uprave?

Potrebno je uvesti fleksibilno određivanje plaća u cijelom javnom sektoru, koje ovisi o učinku kao i o ocjeni od
strane korisnika – građana i privatnog sektora. Sukladno tome, može se razviti kompetitivni sustav nagrađivanja i
stimulacije službenika, koji rade na provedbi reformi i isporučuju zadovoljavajuću razinu kvalitete javne usluge.
Istovremeno, nužno je uvesti destimulacije i provesti otpuštanja onih koji ne zadovoljavaju minimalni standard
kvalitete i stvaraju otpore reformama.

Kako biste učinili javnu upravu otvorenijom i susretljivijom prema investitorima?

Javna uprava jedan je od glavnih problema u investiranju u Hrvatsku. Sustav je spor i neučinkovit na svim razinama –
na lokalnoj razini, razini županija i razini općina. Najčešći prigovori investitora odnose se na dugotrajne
procedure za dobivanje građevinske dozvole, radne i dozvole za privremeni boravak za strane radnike, poreze, sporost
sudova kod naplate potraživanja, administrativna opterećenja te prevelika fiskalna i parafiskalna davanja. Stoga, i
mjere otvaranja prema investitorima moraju dati odgovor na navedene izazove, provedbom sustavne reforme poslovne
klime. Rasterećenje poduzetništva, kroz stvaranje jednostavnijih i jeftinijih uvjeta poslovanja, je bitan cilj da se
ohrabri one koji stvaraju vrijednost i ulažu u radna mjesta.
Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske na snazi je od 2013. godine (najnovije promjene u
ožujku 2016. godine) i predstavlja dodatan okvir za podršku ključnim investicijama te je potrebno pratiti njegov
učinak.

Planirate li mijenjati sustav lokalne samouprave? I što bi po vašem mišljenju bilo dobro rješenje? (regije, manji broj županija…)

Pametno se zalaže za značajno reduciranje broja lokalnih jedinica, kako bi one postale učinkovite u pružanju javnih
usluga građanima te kako bi osiguravale razvojnu funkciju. Kriteriji za zadržavanje statusa jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave trebaju, među ostalim, biti: proračunski kapaciteti, fiskalna održivost,
zadovoljavanje kriterija minimalnog vlastitog prihoda i minimalan broj stanovnika. Jedinice lokalne samouprave, koje
neće moći zadovoljiti navedene kriterije, grupirat će se oko gravitacijskih centara. Iznimke mogu biti otočke općine
ili općine u slabo naseljenim područjima (npr. Gorski kotar). Trenutnom upravno-teritorijalnom organizacijom
Hrvatska je podijeljena na 556 gradova i općina i 21 županiju. Prijedlog novog teritorijalnog ustroja podrazumijeva
grupiranje u 5 regija i 123 grada i općine, odnosno urbana centra. Podjela na regije uključuje četiri prirodne
regije i petu, koja bi uključivala Zagreb i okolicu, a bila bi organizirana na načelima metropolitanske federacije.
Ovakav teritorijalni ustroj na temelju urbanog sistema i ‘nodalno – funkcionalne’ organizacije omogućit će
formiranje većih, financijski i organizacijski snažnijih jedinica, osposobljenih za obavljanje većeg opsega javnih
poslova. Prema predviđanjima, broj karijernih lokalnih političara ovakvom reformom smanjit će se oko tri puta.
Reforma uključuje promjenu sustava financiranja te fiskalnu decentralizaciju, koja podrazumijeva prijenos ovlasti i
odgovornosti za pružanje javnih usluga sa središnje na niže razine vlasti, odnosno prijenos ovlasti prikupljanja
određenih poreza i određivanja namjene prikupljenih sredstava, prema jasno utvrđenim kriterijima. Dosad su samo 33
grada preuzela tzv. decentralizirane funkcije (financiranje školstva, zdravstva, socijalne skrbi i sl.), dok su
općine iz toga sasvim izostavljene.

SVJETONAZORSKA PITANJA

Kakav je vaš stav o antifašizmu?

Suvremena Hrvatska je, među ostalim, zasnovana na temeljima odluke ZAVNOH-a, a to je zapisano i u izvornim
odredištima našeg Ustava. Dakle, antifašizam je temelj Hrvatske kao države i djecu trebamo naučiti tim osnovnim
vrijednostima. Antifašizam i narodno-oslobodilačku borbu treba, pritom, odvojiti od jednoumlja komunističkih režima.
Zalažemo se za liberalno-demokratske vrijednosti razvijenog svijeta.

Na koji se način planirate obračunati s ‘fašizacijom i ustašizacijom’ Hrvatske?

Hrvatska država je utemeljena na antifašizmu. Relativiziranje te činjenice je neprihvatljivo. Zabrinuti smo zbog
pojave ustaštva, ali se nadamo da su to marginalne skupine i pojedinci, iza kojih društvo i politika ne smiju
stajati. Borbu protiv tih skupina moraju voditi policija i pravosuđe. Obrazovni sustav ima veliku ulogu u
oslobađanju od nasljeđa totalitarizma i kretanja putem moderne, otvorene i antifašističke Europe.

Treba li se crkva financirati iz proračuna?

Konkordat između Hrvatske i Vatikana predviđa financiranje crkve iz proračuna. Zalažemo se za pokretanje postupka
revizije tih ugovora, temeljem analiza i procjena učinaka, kao i uvažanjem činjenice da je Hrvatska sekularna
država, s velikim udjelom vjerničke populacije. Posebno se zalažemo za transparentno trošenje proračunskih sredstava
te transparentno izvještavanje o njihovom utrošku.

Biste li objavili uvjete ugovora Vatikan-Hrvatska? Zalažete li se za raskid Vatikanskih ugovora? Sto mislite o uvođenju poreza za religijske zajednice samo za one koji su vjernici?

Međunarodni ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske su objavljeni, kao i drugi međunarodni ugovori. Zakon
o potvrđivanju ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima donesen je još 1997. godine.
Postoji i publikacija “Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske”, u izdanju Glasa Koncila iz 2001. godine
koja potanko opisuje ugovore.
Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/2002) regulirao je, pak, položaj i drugih religijskih zajednica.
Vjerske zajednice se financiraju na različite načine i uvijek iz više izvora, a modeli financiranja se razlikuju od
zemlje do zemlje. U Hrvatskoj se porezima financira središnji proračun, a iz njega se financiraju religijske
zajednice. Svako financiranje iz javnih izvora treba biti potpuno transparentno i to je osnovni princip za koji se
zalažemo, bez obzira radi li se o financiranju zdravstva, obrazovanja ili vjerskih zajednica. Opravdanost i
korisnost uvođenja posebnog poreza za vjernike vjerskih zajednica trebalo bi najprije ispitati na temelju primjera
takvog financiranja među europskim zemljama, a zatim donijeti stav, temeljem kvalitetnih analitičkih dokaza. U
današnje doba, kada stvari treba mijenjati, najbolje rješenje je da se vjerske zajednice financiraju dobrovoljnim
prilozima svojih članova.

Smatrate li da vjeronauk treba biti u školama?

Vjeronauku je mjesto u vjerskim zajednicama. U razdoblju valjanosti Vatikanskih ugovora se, pak, primjerenom
organizacijom nastave, poput održavanja sata vjeronauka na početku ili na kraju nastave, djeci koja ga ne pohađaju,
treba omogućiti da ne moraju lutati po školi za vrijeme toga sata.

Homoseksualni brakovi, da ili ne? Kako se određujete prema pravima homoseksualaca i istospolnim zajednicama?

Zalažemo se da svi u ovoj zemlji imaju ista građanska prava i slobode, neovisno o vjeri, rasi ili seksualnoj
orijentaciji. U Hrvatskoj je na snazi Zakon o životnom partnerstvu osoba istoga spola te podržavamo njegovu
primjenu. Podržavamo punu bračnu jednakost i ukidanje diskriminativne ustavne definicije braka.

Što mislite poduzeti što se tiče LGBTIQ prava? Kakvi su Vaši stavovi? Imate li ‘outanu’ osobu na svojim listama? Kako mislite zaštititi LGBTIQ zajednicu? Što im možete ponuditi?

Prava svih građanki i građana Republike Hrvatske su nam jako važna. To uključuje i LGBT zajednicu. Znamo da su
članovi zajednice suočeni s raznoraznim problemima, nasiljem, diskriminacijom. Već smo istaknuli kako podupiremo
LGBT zajednicu u Hrvatskoj te smo i više nego voljni surađivati i olakšati im svakodnevne institucionalne i ine
zapreke.
Imamo i outanu gay osobu u stranci i iz prve ruke znamo kakvi su problemi, a koje ćemo zajedno nastojati i riješiti.

Jeste li za pobačaj?

Protiv smo zabrane pobačaja, uz snažno poticanje edukacije i preventive, radi smanjenja stope pobačaja jer pobačaj u
civiliziranom društvu ne može biti metoda kontracepcije. Ljudska prava, uključujući reproduktivna, su regulirana
trenutnim zakonima i ne mislimo ih dovoditi u pitanje, a posebno ne smanjivati. Zato je bitan spolni odgoj kako bi
se na vrijeme, informiranjem o kontracepciji, sprečavale neželjene trudnoće.

Jasenovac, Bleiburg?

Svaki zločin osuđujemo, s kojeg god strane se dogodio. Žrtva je žrtva, ima ime i prezime. Svim žrtvama je zajedničko
da su stradale iz mržnje.

Goli otok?

Goli otok je primjer teškog kršenja ljudskih prava od strane komunističkog sustava.

Sekularnost?

Sekularnost je zajamčena Ustavom. I za državu i vjerske zajednice najbolje rješenje je odvojenost, kako bi svaka
strana najbolje ispunila svoja poslanja. Sekularnost je jamstvo tolerancije i vjerske slobode, koji vrijede jednako
za sve.

Legalizacija lakih droga?

U skupinu lakih droga spadaju i neke psihoaktivne droge, koje mogu izazvati psihološku ovisnost. Izlaganje građana
korištenju sredstava koja mogu dovesti do ovisnosti, bez prethodno provedenog informiranja i edukacije, bilo bi
neodgovorno. Stoga smatramo da će uvjeti za legalizaciju lakih droga, u skladu sa znanstvenim spoznajama o njihovoj
eventualnoj korisnosti ili štetnosti, biti stečeni onda kad građani budu potpuno upoznati s mogućim ishodima
pristupa tim sredstvima. U ovome trenutku podržavamo korištenje kanabisa u medicinske svrhe jer postoje znanstveni
dokazi o njegovom povoljnom djelovanju na liječenje i olakšavanje simptoma nekih bolesti.

Stav o lustraciji

Bitno je procesuiranje i osuda svih koji su, kroz totalitarne režime, kršili građanska prava i slobode. Ipak,
lustracija kao politički proces nije potreban za to, već je procesuiranje u rukama pravosuđa te je omogućeno
postojećim zakonima i propisima.

Što je za vas domoljublje?

U osnovi je domoljublje prihvaćanje činjenice o suverenosti i samoopredjeljenju vlastite države, u ravnopravnoj
zajednici svih hrvatskih građana – Hrvata i predstavnika svih nacionalnih manjina. Domoljublje je poštivanje svih
ustavnih vrijednosti, zakona i društvenih normi i građanskih sloboda Republike Hrvatske. Zadatak je svih nas da
Hrvatsku izgradimo kao suvremenu, slobodnu i ravnopravnu zemlju, uz bok naprednim državama Europe i svijeta.
Domoljublje kakvo ga shvaća i prihvaća većina poštenih, marljivih i radišnih građana Hrvatske, je marljivi rad za
kojega očekuju i dobivaju poštenu plaću, želja i sposobnost mjerenja s najboljima u svijetu i ravnanje prema
kriterijima koji tamo vrijede, ali i spremnost na učenje od boljih od sebe, stremljenje prema boljem i uspješnijem
životu naše djece i pripremi za takvu budućnost te obveza plaćanja poreza u svojoj zemlji i života prema zakonima
svoje zemlje.

VANJSKA POLITIKA

Stav o NATO savezu

NATO vidimo kao strateški vojni i politički savez za očuvanje mira, stabilnosti, gospodarstva i individualne slobode
u Europi i na američkom kontinentu. Te dobrobiti bitne su za nesmetan razvoj hrvatskog gospodarstva, pogotovo
turizma. Većina građana Hrvatske se nedvosmisleno zalagala za transatlantsku integraciju u okviru NATO-a.
Domaća vojna industrija već ima koristi od članstva u NATO-u, što je jedan od gospodarskih prioriteta. Vojni klaster
se razvija, a vojnom diplomacijom treba povećati udio opremanja NATO snaga proizvodima hrvatske vojne industrije.
Bitno je nastaviti razvijati bilateralne odnose sa zemljama članicama NATO-a te promicati izvozne interese hrvatske
vojne industrije. Članstvo u NATO-u već je pomoglo rasterećenju hrvatskog vojnog proračuna, uz istovremeni razvoj
kopnenih postrojbi, sposobnih za obranu nacionalnog teritorija i sudjelovanje u zajedničkim akcijama NATO saveza.
Hrvatska treba još aktivnije sudjelovati u okviru NATO-a i zastupati interese zajedničke sigurnosti, ali i svoje
specifične nacionalne interese – i u skladu s prioritetom „Sigurnost“, definiranom u Strategiji pametne
specijalizacije Hrvatske u razdoblju od 2016.-2020. godine.

OECD

Smatramo bitnim da Hrvatska radi na ispunjavanju uvjeta za pristupanje Međunarodnoj organizaciji za gospodarsku
suradnju (OECD). Hrvatska može aktivno sudjelovati u razmjeni iskustava te razvoju i provedbi javnih politika, koje
će povećati konkurentnost tržišta. Najveću korist eventualnog budućeg članstva Hrvatske u OECD-u vidimo u
regulatornoj suradnji i poticanju poboljšanja poslovne klime, kroz smanjenje regulatornih prepreka tržištu.

Kako gledate na izbjegličku krizu? Koje je vaše rješenje?

Potrebno je zaustavljanje sukoba u Siriji, Iraku i drugim kriznim žarištima, kroz zajedničko diplomatsko rješenje
SAD-a, EU-a, Rusije, Turske, Irana i drugih zemalja. Zalažemo se za registraciju izbjeglica, pri ulasku u
Schengenski prostor. Hrvatska treba biti otvorena zemlja za izbjeglice, bez zidova, pružiti im svu pomoć koja im
bude potrebna u skrbi, ponuditi kvalitetnu integraciju, a istovremeno realno sagledavati svoje kapacitete i
mogućnosti. Bitno je razlikovati izbjeglice od ekonomskih migranata te provoditi mjere za punu integraciju
izbjeglica u hrvatsko društvo. Integraciji bi trebao biti cilj da ljudi različitih kultura poštuju ustavni zakonski
poredak Hrvatske i europske vrijednosti građanskih sloboda.

Kakav je vaš stav o zaštiti vanjske granice EU i Frontexu?

U svjetlu spoznaje da je jedan od utjecajnih generatora krize, koji je proizveo Brexit, prijepor vezan uz migracije,
Hrvatska kao koridorna zemlja bi se trebala zalagati za formiranje tima za razvoj Frontex snaga, zbog faktične
odgovornosti za vanjske granice EU, kao i zbog odgovornosti za ukupnu društveno političku stabilnost na Jugoistoku
Europe. Hrvatska nema konkurenta u odgovornosti za stabilnost Jugoistoka Europe, zbog duge kopnene i morske granice.
Frontex može biti jedna od važnijih tema o kojima Hrvatska, u suradnji s Italijom, potiče razgovor unutar EU.

Schengen?

Podržavamo hrvatsko pristupanje u Schengen jer znači punu slobodu kretanja ljudi.

Što mislite o odnosima sa susjedima? (Mađarska, Srbija, Slovenija)

Vjerujemo da sa susjedima možemo i moramo ima konstruktivne odnose i rješavati otvorena pitanja. Kao i u svemu, i sa
susjedima moramo graditi pozitivne odnose i poticati na rješavanje problema bez posredovanja trećih strana.
Republika Hrvatska će biti snažna onoliko koliko budu snažni i pozitivni odnosi sa susjedima.

Demografija i imigracija?

U Hrvatskoj je nužno potaknuti rast nataliteta, kombinacijom poticajnih mjera usmjerenih prema majkama i očevima
(zapošljavanjem mladih, mrežom javnih usluga, fleksibilnim radnim uvjetima zaposlenih roditelja…), smanjivanjem
socijalne nesigurnosti mladih obitelji i gradnjom optimizma u društvu za budućnost naše države. Hrvatska treba biti
otvorena za priljev strane radne snage. Zalažemo se za imigracijsku politiku koja uzima u obzir važnost pune
integracije useljenika u naše društvo.

Kako namjeravate izbalansirati mirovinski sustav?

Za mirovinski sustav je najbolja mjera povećanje stope zaposlenosti i smanjenje troškova prijevremenih umirovljenja
i povlaštenih mirovina. U mnogim zemljama prisutan je trend starenja stanovništva, u kojima starija populacija ima
dulji životni vijek, dok se mlada populacija smanjuje. Zbog toga se smanjuje i broj radno aktivnog stanovništva. Kad
se uzme u obzir i niska i nedovoljno rastuća stopa zaposlenosti, samo mirovinsko osiguranje nije dovoljno za
financiranje mirovina. Izlaz treba tražiti, prije svega, u poticanju rada, zapošljavanja, ulaganja i u poticanju
pronatalitetne politike.

U Vašoj socijalnoj politici kažete kako treba stvoriti zakonski okvir prema kojem bi osobe s invaliditetom kod kojih
je utvrđena preostala radna sposobnost mogle biti zaposlene, dosta mi je bliska ta problematika i znam da to postoji
(taksativno je to loše sistematizirano, ali zakonski preduvjeti postoje).
Podrška osobama s posebnim potrebama je bitna socijalna uloga koju tijela javne vlasti trebaju obavljati. Svakako je
potrebno poticati zapošljavanje osoba s posebnim potrebama, uzimajući u obzir potrebne prilagodbe radne okoline.

Kakav odnos imate prema Hrvatima u BiH?

Hrvati jesu konstitutivan narod u BiH i probleme trebaju rješavati u toj zemlji. Hrvatska im treba pružiti svu pomoć
u tome, ali i poštovati teritorijalnu cjelovitost i neovisnost BiH. To znači da domaće političke stranke ne smiju
instrumentalizirati Hrvate u BiH za potrebe dnevne politike. Hrvatska ima niz međudržavnih ugovora s BiH koji
reguliraju i pitanje Hrvata u toj zemlji pa ih treba konzekventno primjenjivati i pratiti njihov učinak. Republika
Hrvatska se, također, mora snažno zalagati za sprečavanje negativnog utjecaja interesno-utjecajnih skupina na
državnu strukturu i pravni poredak BiH.

Vaš stav o TTIP-u (Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja)?

Partnerstvom za transatlantsku trgovinu i ulaganja (Transatlantic Trade and Investment Partnership) EU i SAD žele
olakšati međusobnu trgovinu i ulaganja. SAD i EU stvaraju polovicu gospodarske vrijednosti svijeta, skoro toliko u
trgovini uslugama te trećinu svjetske trgovine robama. Sporazum predviđa ukidanje carinskih i necarinskih prepreka,
administrativnih postupaka i procedura; jednostavnije, jeftinije i brže postupke izdavanja dozvola, usklađivanje
regulative te međusobno priznavanje certifikata i normi akreditacijskih i regulatornih tijela. Centar za
istraživanja ekonomske politike (CERP) je za Europsku komisiju izradio analizu ekonomskih učinaka TTIP-a.
Procjenjuje se korist TTIP-a do 2027. za gospodarstvo EU od 120 milijardi EUR godišnje, što odgovara iznosu od
dodatnih 545 EUR za prosječno kućanstvo u EU-u. EU izvoz u SAD mogao bi porasti za 28%, a CERP predviđa i 0,5%-tni
rast osobnog dohotka zaposlenika u EU. Trgovina EU i SAD s ostatkom svijeta porasla bi za 33 milijarde EUR godišnje.
Pametno, stoga, u načelu podržava potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a, jer će on imati
pozitivne učinke na hrvatsko gospodarstvo. Studija Pricewaterhouse Coopers-a i Centra za međunarodni razvoj pokazuje
da bi ukidanje carinskih i necarinskih prepreka te administrativnih postupaka i procedura dovelo do godišnjeg rasta
hrvatskog gospodarstva između 0,1 i 0,2% BDP-a (cca 330 milijuna do 660 milijuna kuna). Sporazum bi mogao imati
najveće pozitivne učinke za mala i srednja poduzeća (SME), koja su trenutno najviše pogođena visokim carinskim i
administrativnim troškovima. Najveće komparativne prednosti za hrvatske izvoznike imale bi sljedeće robe i usluge:
hrana za životinje, lijekovi, gnojiva, vapno, cement, proizvedeni građevinski materijal, strojevi i motori,
neelektrični dijelovi, brodovi i čamci, oružje i streljivo, mliječni proizvodi i vina te usluge putovanja, turizma i
istraživanja i razvoj.
Ipak, sporazum treba sagledati i kroz komparativne nedostatke, koji bi mogli povećati američki uvoz i narušiti
vanjskotrgovinski saldo za dio roba i usluga. Uz to, Pametno se posebno zalaže za otvorenost i transparentnost
postupka pregovaranja, uz uključivanje u proces svih zainteresiranih sudionika javnih politika i civilnog sektora.
Situacija u kojoj je nacrt sporazuma dostupan samo u „sigurnim sobama“ i bez mogućnosti cjelovitog i sustavnog uvida
u njega je apsolutno neprihvatljiva. Nadalje, prilikom pregovora posebno je potrebno voditi računa i da se zadrže
visoki europski standardi u području okoliša i ekologije, sigurnosti hrane i zdravstvenih standarda, prava radnika i
zaštite na radu te da se osigura poboljšana zaštita i priznavanje proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla.

OSTALA PITANJA

Što mislite o štrajku u prosvjeti?

Obrazovanje je temelj, na kojem počiva razvoj svakog društva. Mi se zalažemo za hitnu i dosljednu provedbu mjera
zacrtanih u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije. Nužne su korjenite zakonske, organizacijske i
financijske promjene da bi došli do dugoročnog cilja: učitelji i nastavnici trebaju uživati velik ugled u društvu, a
karijera u sustavu odgoja i obrazovanja treba spadati među 10 najpoželjnijih zanimanja. Ipak, samo povećanje
financijskih sredstava, bez sustavnih promjena, neće donijeti željene kvalitativne pomake.

Kakav je vaš stav o šatorašima?

Branitelji su stvorili demokratsku hrvatsku državu no, nažalost, braniteljskom populacijom se često manipulira.
Zalažemo se za aktivnu participaciju branitelja u rješavanju svih njihovih otvorenih pitanja. Zauzimanje javnih
prostora postavljanjem šatora nije oblik javne borbe koji podržavamo i pozivamo predstavnike branitelja da svoje
zahtjeve i ciljeve ostvaruju dijalogom.

Kako gledate na slučaj „Sanader“?

Hrvatsko pravosuđe pokazalo se nedoraslim za suđenje Ivi Sanaderu. Uplitanje politike u pravosudni sustav i
politički dirigirani izbori sudaca nanijeli su veliku štetu, ne samo u konkretnom slučaju, već i u percepciji
čitavog pravosudnog sustava, u koji građani nemaju povjerenje. Pravosuđe je nužno potrebno depolitizirati. U
konkretnom slučaju, važno je da suđenje Ivi Sanaderu završi presudom koja neće samo sankcionirati konkretnu štetu
počinjenu gospodarstvu i društvu, već će poslati poruku da institucije pravne države ne dozvoljavaju da takve osobe
prođu nekažnjeno.

Što mislite o Hrvatskom nogometnom savezu?

HNS je odgovoran za katastrofalno stanje u hrvatskom nogometu. On je interesna organizacija, čije vodstvo nije
izabrano na transparentan način. Zadnja vlast učinila je sve da se ne provodi Zakon o sportu, a Savez vode osobe uz
koje se veže niz afera. Velik problem predstavlja i povezanost tih osoba s visokom politikom.
Smatramo da HNS treba doprinositi razvoju nogometa u Hrvatskoj, uvođenjem jasnog i transparentnog sustava za
uključivanje i razvoj kvalitetnih igrača, trenera, sudaca, organizacijom sustava nogometnih škola, razvojem
nogometne infrastrukture, jačanjem nogometnih klubova i promocijom sporta i sportskog ponašanja općenito.

Kakav je vaš stav o procesuiranju ratnih zločinaca s hrvatske strane?

Svi ratni zločini, neovisno o strani, trebaju biti procesuirani, u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom.
Zločin je zločin, tko god ga je počinio, i za to se mora odgovarati. Procesuiranje zločina je i instrument
suočavanja s istinom te pravednog zatvaranja poglavlja iz prošlosti, da nam ona ne bi opterećivala budućnost. To ni
u kojem slučaju ne znači zaboraviti žrtve. Njima se treba iskreno i s pijetetom pokloniti. Pritom se ne smiju
relativizirati strane i treba jasno stajati iza vrijednosti Domovinskog rata kao obrambenog.

Mislite li pročistiti registar branitelja i kako?

Svi javni registri se trebaju redovito ažurirati te stalno provjeravati, na osnovu jasnih i transparentnih
kriterija, pa tako i registar branitelja.

Kakav je vaš stav o revidiranju vojnih invalidskih mirovina i povlaštenih mirovina državnih dužnosnika?

Mirovine ne bi trebale biti povlaštene, već s jednakim kriterijima prema svim građanima. Potrebno je jasno
revidirati moguće nepravilnosti, kako bi se zaštitilo dostojanstvo osoba s posebnim potrebama, u odnosu na one koji
su taj status neopravdano stekli. To je posao stručnih revizija.

Mišljenje o problemu vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci i kako bi, ako dođete na vlast, riješili to pitanje?

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova je u saborskoj proceduri. Izmjenama se predviđa mogućnost da
najmoprimci kupe neki od stanova koje gradovi imaju u svom portfelju. Jedinice lokalne samouprave vidjet će imaju li
zamjenski stan, a ako nemaju, morat će izgraditi stanove, kroz sustav poticane stanogradnje, za što će iz centralnog
proračuna dobiti bespovratne subvencije. U tom stanu će stanar i dalje imati status zaštićenog najmoprimca, plaćati
istu najamninu ili će moći dogovoriti otkup stana s lokalnom upravom. Ako najmoprimac sam nađe neki stan na tržištu,
država će mu subvencionirati kupnju s 25 posto, a jedinice lokalne samouprave s 40 posto. Ako poželi otkupiti stan
od najmodavca, dakle stan u kojem trenutno živi, zaštićeni najmoprimac također će imati pravo na iste subvencije.
Ako ne želi ili ne može kupiti zamjenski stan, može ostati u postojećem, ali će mu iznos zaštićene najamnine istoga
trena ‘skočiti’ za gotovo četiri puta i k tome će idućih 10 godina rasti 10 posto godišnje.
Vlasnici stanova koji nemaju drugu stambenu nekretninu u svome vlasništvu će se prioritetno namiriti povratom
stanovi u sljedeće tri godine (njih 500). U idućih 10 godina, obeštetit će se vlasnici stanova koji imaju u
vlasništvu još neku nekretninu (njih 2100).
Zaštićeni najmoprimci koji odbiju plaćati najamninu predviđenu zakonom, bit će ovršeni. Stanari se mogu dogovoriti s
vlasnikom da mu plaćaju tržišnu najamninu. Djeca zaštićenih najmoprimaca koji su umrli neće moći ostati u stanu, ali
će također imati pravo kupiti drugu nekretninu uz subvencije.

Uloga Franje Tuđmana?

Nesporna je uloga Franje Tuđmana kao utemeljitelja slobodne, neovisne, suverene, demokratske i višestranačke
Hrvatske. On je devedesetih godina pozvao na jedinstvo hrvatskog nacionalnog bića i pružio viziju Hrvatske
pripadnosti Europi. U ekonomskim pitanjima u zemlji, povezuje ga se s lošom pretvorbom i privatizacijom, a njegov
stil vladanja devedesetih bio je autoritaran. Radi objektivnog prikaza Franje Tuđmana kao političke, povijesne i
filozofske ličnosti, ohrabrujemo provođenje znanstveno utemeljenih povijesnih istraživanja.

Što zamjerate Mostu i što biste učinili na njihovom mjestu?

Smatramo da je Most ušao u obnašanje vlasti nepripremljen i bez jasnih političkih i programskih stajališta te
organizacije i kadrova. Politička događanja od njihovog ulaska u Vladu do njezinog raspuštanja i raspuštanja
parlamenta, izravna su posljedica njihove političke nezrelosti i olakog shvaćanja i pojednostavljivanja politike te
stoga jedini mogući ishod.
Pametno će, ako dođe u situaciju participiranja u vlasti, inzistirati na provedbi svojeg programa, očuvanju svoje
vjerodostojnosti, odabiru za odgovorne funkcije kvalitetno obrazovanih ljudi, s osobnim integritetom koji svoj
politički rad baziraju na odgovornosti, radu za opće dobro, profesionalnosti, znanju i sposobnosti te moralnosti,
neovisno o stranačkoj pripadnosti, distanciranju od svakog ekstremizma, provedbi procesa demokratskim putem, kako u
državi, tako i unutar vlastite stranke.
Mi se zalažemo za otvorenu, modernu i građansku državu temeljenu na obrazovanju i radu. Gradimo jednu ozbiljnu i
transparentnu, građansku političku opciju, kakve do sada nije bilo u Hrvatskoj.

Imate li procjenu koliko će procesi trajati 1.) analiza postojećeg stanja, 2.) prijedlog novog načina rada (na “PAMETAN” način, što podrazumijeva znanstvena dostignuća u pojedinim područjima, te korištenje novih tehnologija) i 3.) provedba (postojećim resursima i ponegdje novim organizacijskim jedinicama) i koliko će koštati (to će biti plaćeno iz proračuna koji trenutno ima rupu od 15-ak milijardi kuna). Jasno je da će sve to dovesti do racionalizacije, smanjenja troškova i povećanja efikasnosti, ali pošto sam tehničke struke, zanimaju me brojke. Imate li analizu “tijeka proračunskog deficita”, tj. kako će se kretati proračunski deficit (prihodovna i rashodovna strana proračuna) tijekom 4 godina mandata?

Procjenu koliko će trajati procesi koji ste naveli i koliko će koštati upravo pripremamo. Trenutno nije završena pa
je još rano za objaviti je. Čim je završimo, mi ćemo je transparentno podijeliti sa svima, kao i sve ostalo što
radimo i pripremamo.

Osim zdravstva, školstva, sudstva i policije, mislim da se nisam susreo ni s jednim “servisom” koji mi država pruža, a da me ona sama nije natjerala da ga koristim. Možete li mi nabrojiti nekoliko servisa koje bi možda prosječna osoba željela dobiti od države/platiti državi?

Ne postoje servisi države koje netko mora obavezno koristiti, već ih država osigurava jer je to njezina uloga i
obveza prema građanima. Takve servise država besplatno daje građanima na korištenje (park, igralište, javna
rasvjeta).
Da bi država mogla ispuniti svoju obvezu prema građanima, ona od građana naplaćuje doprinose i poreze. Njihovo
plaćanje je obavezno. Svaki građanin samostalno odlučuje o tome koje javne servise ili dobra će koristiti, a koja
neće.

7 HUPovih pitanja i odgovori