Split, Zagreb 13. kolovoza 2018. – Smanjenje PDV-a i ukidanje dva doprinosa na bruto plaću (1,5% i 0,7%) uz istodobno povećanje doprinosa za zdravstvo za 1,5%, možda će prosječnoj hrvatskoj obitelji uštedjeti 872 kn godišnje. Možda, jer se ministar Marić nada da će tržište reagirati i „odraditi svoje“. Ne zna, samo se nada i na tome gradi tzv. reforme. Promjena uz ovakav argument zgodan je zadatak za vježbu sa studentima u učionici, a ne za državu, smatraju u stranci Pametno.
- Najavljeno rasterećenje je malo i beznačajno, sve su ovo zakrpe postojećeg stanja. Bez reforme lokalne samouprave i smanjenja državne potrošnje nema prostora za ozbiljno olakšanje, posebno bez reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava – kaže Maja Vehovec, potpredsjednica Pametno i ekonomska stručnjakinja i dodaje – Cilj je navodno povećanje raspoloživog dohotka za ljude s najnižim prihodima, a pitamo se zna li Vlada da najsiromašnije obitelji meso i ribu jedu rjeđe od onih s višim dohocima. Uostalom veći dio potrošnje ribe, voća i povrća odvija se na tzv. zelenim tržnicama na kojima cijene definiraju ponuda i potražnja, a ne PDV-a. Na takvim se mjestima fiskalni računi najčešće i ne izdaju.
Osim PDV-a ni najavljeno rasterećenje rada ni smanjenje poreza na promet nekretninama neće potaknuti promjene na bolje, kažu u Pametno. Zašto je tako pojasnila je Vehovec – Istodobno se povećavaju prihodi zdravstva koje će taj prihod usisati preko noći, a time ništa neće biti riješeno. Bez regulacije troškova u zdravstvu svaka dodatna kuna prihoda je izgubljena, kao kad vam mobitel padne u more. A manji porez na promet nekretninama, s 4% na 3%, zapravo je samo socijalna celofanska folija jer će to pomoći mladima, obrazovanima koji već rade i imaju novac i uvjete za nekretninu. Neće pomoći obiteljima koji upravo proživaljavaju stambeno – egzistencijalne probleme.
- Sve što se događa u ekonomiji ima i popratne mjere učinka, kao kad pijete lijek za nešto što želite izliječiti, a pojave se reakcije na drugoj strani. Tako i ovo smanjenje utječe na prihode lokalnih jedinica. Već sada dio lokalnih jedinica ne može se samostalno financirati, a u vezi njihovog preustroja nije se napravilo baš ništa. Svi bi građani prihvatili smanjenje broja lokalnih jedinica i povećanje njihovih decentraliziranih funkcija jer znaju da bi im od toga bilo bolje. Svi bi to prihvatili osim onih koji o tome odlučuju, a to je Vlada. Politički mandat traje četiri godine pa nakon toga tko živ tko mrtav. Upravo to dokazuje površnost i neznanje ove Vlade. Stav 'sad mijenjajmo zakone, krenimo u 2019. i čekajmo što će se dogoditi' nije ozbiljan niti nudi nadu u bolje sutra. Jer možda neće biti poplava i požara, možda će rasti zaposlenost, možda neće biti više odlazaka u inozemstvo, možda će ljudi biti zdravi do stote, a što god bude bilo to kao neće biti krivnja političara ili će naprotiv biti njihova velika zasluga – zaključila je Vehovec.
