Sudionici Foruma suglasni: Hitno trebamo građanski odgoj u hrvatskim školama

Split, 4. ožujka 2018. – Kako je i najavljeno, u Splitu je danas održan izuzetno zanimljiv i programski bogat Liberalni forum, pod nazivom Obrazovanje i mladi. Stranka Pametno, zajedno sa strankama tzv. Amsterdamske koalicije, kako su je mediji nazvali, GLAS-om i IDS-om, ugostila je danas Boris Jokića, Ivanu Milas Klarić i Marka Matijevića, stručnjake koji o temi obrazovanja i mladih imaju toliko toga za reći da je vremena bilo premalo, a pitanja zainteresirane publike puno.

- Reforma obrazovanja nužan je alat za bolju budućnost naše djece, za priliku da odgajamo i obrazujemo radoznalu, a ne poslušnu djecu. Samo je cjelovita reforma obrazovanja jamstvo da ćemo imati mlade ljude spremne za suočavanje s izazovima budućnosti, spremne doprinijeti sveukupnom razvoju društva. Zato im danas želimo poručiti kako ima nade, kako razvijeni svijet nije daleko od Hrvatske i ono najvažnije, kako je znanje najveća vrijednost i jamstvo uspjeha – riječi su kojima je Marijana Puljak, predsjednica Pametno, otvorila današnji Forum i pozvala prisutne na kvalitetnu raspravu i donošenje zaključaka važnih za budućnost mladih u Hrvatskoj.

Dr. sc. Boris Jokić, s Instituta za društvena istraživanja u zagrebu i nekadašnji voditelj Cjelovite kurikularne reforme za početak je naglasio kako se u Hrvatskoj danas rađa značajno manje djece i kako, radi perspektive hrvatskog odgoja i obrazovanja, treba cijeniti potencijal svih mladih, što znači kvalitetno se usmjeriti na razvoj svakog od njih. Hrvatskoj brojke ne idu u prilog. Dok je u Europskoj uniji čak 94,3% onih koji pohađaju rani i predškolski sustava odgoja i obrazovanja, u Hrvatskoj ih je tek 72,4%.
Istraživanje na osnovnoškolskoj razini, na uzorku od 2.000 zagrebačkih učenika 7. razreda, pokazuje kako oni svoju budućnost za 20 godina, njih više od 90%, vide pozitivnom. Međutim, najbolji od njih budućnost Hrvatske vide negativnom. Stoga za istinsku promjenu, u zemlji gdje se plagira na sudu, za auto načelnika općine izdvaja više nego za vrtić, gdje vlada nepovezanost obrazovanja i svijeta rada, ipak postoji prilika, zaključio je Jokić, a to je jedino znanje.

Dr. sc. Ivana Milas Klarić, docentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na Katedri za obiteljsko pravo i nekadašnja pravobraniteljica za djecu, predstavila je analizu povrede prava djece u sustavu obrazovanja, kroz svoja iskustva kao pravobraniteljica za djecu. Povrede u sustavu obrazovanja druge su po redu prijava od strane djece i predstavljaju oko 20% svih prijavljenih slučajeva. Problemi se uglavnom odnose na sigurnosne i organizacijske uvjete, program i sadržaj u obrazovnim ustanovama, suradnju škola - roditelji, kao i primjerenost obrazovanja djece s teškoćama u razvoju. Docentica Klarić na kraju je zaključila kako se diskriminacija u sustavu odgoja i obrazovanja, nasilje nad djecom i među djecom, problemi suradnje škola - roditelji - nadležne institucije, nepoznavanje i negiranje prava djece, mogu riješiti samo sustavnom brigom za obrazovanje od strane nosioca najveće odgovornosti za društvo, a to su Vlada i njene institucije, koje se moraju drastično mijenjati. Izrazila je sumnju da to ova Vlada uopće želi i može te je naglasila kako je odgovornost svih onih koji razumiju ove probleme, da se uključe u procese kroz koje ćemo našoj djeci osigurati budućnost kakvu zaslužuju.

Marko Matijević, osnivač portala srednja.hr i jedan od najangažiranijih mladih ljudi u Hrvatskoj, predstavio je primjere, načine i probleme angažiranja mladih u društvenom životu. Naveo je institucije kroz koje mladi imaju mogućnost djelovanja, a kao poseban problem istaknuo je izbore za studentske predstavnike. Podatak koje je sve šokirao vezan ja za studentske izbore na Sveučilištu u Splitu: od 18.734 glasača, na izbore za 26 predstavnika je izašlo 60 studenta, od čega je 10 listića bilo nevažećih. To znači da je samo 0,3% studenata glasalo na izborima svojih predstavnika koji, između ostalog, biraju i rektora sveučilišta. Kao angažiran mladi čovjek Matijević je ponudio i rješenja, od uključivanja učenika u procese reforme obrazovanja i izradama politika za mlade, do prijedloga novog Zakona o studentskim zborovima. Završio je pozivom da građanski odgoj uvedemo stvarno u praksi, a ne samo u škole.